Via Dinarica: Planine povezuju ljude i nude novo polje razvoja turizma

Region zapadnog Balkana predstavlja raj za zaljubljenike u prirodu. Najveći dio regije nalazi se u srcu centralnih Dinarida – jednom od najneistraženijih planinskih lanaca. Svaka zemlja pojedinačno nudi pregršt aktivnosti, od avantura do odmaranja, kako na kopnu tako i na vodi. Ova fantastična regija scenografija je za jedan od najzanimljivijih i najuzbudljivijih projekata – Via Dinarica.

Prirodna bogatstva te bogato povijesno i kulturno naslijeđe Dinarskog gorja predstavljaju idealnu priliku za regionalnu saradnju među zemljama koje Dinaridi prirodno povezuju. Upravo s tom idejom nastao je međunarodni projekt Via Dinarica, priča nam Alan Čaplar, predsjednik Udruge Via Dinarica Hrvatska.

Via Alpine su bile uzor

“Prvu inicijativu prije desetak godina dao je zagrebački zaljubljenik u ljepote Dinarskoga gorja Gordan Papac. Sam projekt Via Dinarica inicirao je Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. Glavni sadržaj projekta je trasiranje, uređenje i promoviranje atraktivnog dinarskog mega-puta od Slovenije do Albanije”, objašnjava nam Čaplar.

Osmišljavanje takvoga puta i cjelokupni projekt potaknut je uspješnim primjerom Via Alpine, puta koji je umrežavanjem osam alpskih država omogućio ulaganje značajnih sredstava u razvoj alpske regije. Prostor Dinarskog gorja ima sve preduslove da se na sličan način, uz osmišljeno korištenje i uvažavanje specifičnosti, unaprijede potencijali nerazvijenih planinskih područja.

Ovakav projekt ima mnogo širi obuhvat nego bi se činilo na prvi pogled. Glavni ciljevi Via Dinarice su unapređivanje, razvoj i povezivanje potencijala Dinarskog gorja. Projekt ukazuje na potencijale koje regija ima, kako za regionalni razvoj i pustolovni turizam, tako i za sportske i društvene djelatnosti u planinskim područjima.

“Jedan od temeljnjih ciljeva projekta je, uz planinarske aktivnosti, promovirati lokalnu privredu i time turistima približiti domaću hranu, smještaj, različite usluge i slično. Osim toga, glavni motiv Via Dinarice je regionalno povezivanje u ostvarenju zajedničkih razvojnih ciljeva. Taj motiv izražen je kroz projektni moto Via Dinarice – engleski ‘Connecting naturally’ – prirodno povezuje”, kaže naš sagovornik.

Sličnosti među narodima značajna prednost projekta

Među narodima koje kao okosnica povezuje Dinarsko gorje postoje snažne historijske i kulturne veze te brojne sličnosti koje proizlaze iz historijskog doticaja, navodi Alan Čapular. Uostalom, jezici kojima se služe narodi na dinarskom području omogućavaju da se ljudi razumiju. Ta povezanost dobar je temelj za projektno povezivanje u razvoju prostora Dinarida i to treba pametno iskoristiti.

Pri realizaciji Via Dinarica, a i danas, ekipa nailazi na probleme, od kojih Čapular izdvaja sljedeće:

“U našim je planinskim krajevima nažalost već mnogo tradicionalnih naselja raseljeno i napušteno, no istodobno postoji i dobro razvijena i uzorno održavana planinarska infrastruktura koja omogućava siguran boravak ne samo planinarima, nego i svima drugima koji posjećuju naše planine. Via Dinarica u velikom dijelu prati već postojeću infrastrukturu koja postoji na terenu, no na nekim dionicama tek su definirani glavni smjerovi koje će trebati prikladno urediti”, kaže Čapular.

Na dijelovima gdje ne postoji odgovarajuća infrastruktura pješačkih i planinarskih puteva, za kretanje su preporučene ceste, uz uputu da ih je najpogodnije obilaziti biciklom. Dakako, put Via Dinarica će zahtijevati i redovno održavanje i tu posebno valja naglasiti nezamjenjivu ulogu planinarskih društava, upravljača planinarskih i drugih objekata, uprava nacionalnih parkova, ponuđača turističkih usluga, turističkih zajednica, planinarskih vodiča i svih drugih partnera koji neposredno brinu o putevima i objektima u planinama.

Platforma za održivi razvoj turizma i ekonomski lokalni rast

Čapular aktivno promišlja i budućnost ovog hvale vrijednog projekta.

“Projekt Via Dinarica ima za cilj doprinijeti društvenom i privrednom razvoju područja Dinarida osnaživanjem poduzetničkih inicijativa lokalnog stanovništva. Ovaj mega-put definiran je ujedno i kao platforma za održivi razvoj turizma i ekonomski lokalni rast, uz očuvanje prirodne i kulturne raznolikosti tog prostora. Drugim riječima, potencijali Via Dinarice sigurno nikada neće biti iscrpljeni jer će uvijek biti mnogo izazova kako urediti i unaprijediti put Via Dinarica”, kaže Čapular.

Ipak, o kvalitetu tog koncepta svjedoči činjenica da je put Via Dinarica u izboru više renomiranih časopisa uvršten među najbolje puteve i destinacije planinskog turizma na svijetu. Za pet i više godina nada se da će mnogo više ljudi cijeniti vrijednosti Dinarskog gorja i da će ih mnogo više nego sada obilaziti trasu Via Dinarice.

Projekt prepoznala Delegacija EU

Delegacija Evropske unije u BiH prepoznala je potencijal projekta Via Dinarica 2011. godine kada su bespovratnim sredstvima finansirali prvi projekt “Uspostavljanje Via Dinarice – uvod u regionalnu razvojnu platformu” na teritoriji Nacionalnog parka Sutjeska i Nacionalnog parka Durmitor, govori nam glasnogovornica Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU Jamila Milović-Halilović.

“U to vrijeme ovo je predstavljalo novu prekograničnu turističku ponudu kojom je povezano 38 malih gradova i ruralnih zajednica duž inicijalne rute Via Dinarice. Sljedećim projektom koji je finansirala EU ‘Razvoj održivog turizma – od hercegovačkih staza to dubrovačkih elafitskih otoka’ prepoznate su i označene pješačke i biciklističke staze duž Plave staze Via Dinarice u području Popovog polja omeđenog općinama Ljubinje, Trebinje, Ravno i Neum, kao i na elafitskim otocima u Hrvatskoj. Ovaj dio Plave staze Via Dinarice je mapiran, promovisan i ojačani su potrebni kapaciteti kako bi se novi turistički proizvod u Hercegovini i na elafitskim otocima najbolje iskoristio”, naglašava Jamila Milović-Halilović te dodaje da su oba projekta finansirana putem bespovratnih sredstava programa za prekograničnu saradnju u okviru IPA-e.
Delegacije Evropske unije u BiH prepoznaje da su ovim projektima uspostavljene bliska saradnja sa lokalnim zajednicama, kao i saradnja između turističkih sudionika, što je doprinijelo poboljšanju kvaliteta turističkih proizvoda i usluga, očuvanju kulturnog naslijeđa i lokalnog razvoja.

“Via Dinarica pruža priliku da se povežu turističke ponude na regionalnom nivou i prerastu u regionalni brend. Prvi projekt u Bosni i Hercegovini popraćen je daljom podrškom drugih donatora, prevashodno UNDP-a i USAID-a. Evropska unija će nastaviti podržavati projekte i inicijative koje doprinose ekonomskom razvoju i, u konačnici, dobrobiti stanovnika. To uključuje podršku njegovanju dobrosusjedskih odnosa i ekonomskom razvoju graničnih područja putem IPA II 2014-2020 prekograničnih programa za Zapadni Balkan”, kaže dalje Milović-Halilović.

Projekt Via Dinarica stavlja naglasak i na pojačanu zaštitu životne sredine, s tim u vezi naša sagovornica kaže:

“Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je stupio na snagu 1. juna 2015. godine, BiH je prihvatila da postepeno usklađuje svoju legislativu s pravnom stečevinom EU, kao dio procesa pristupanja EU. Pravna stečevina o zaštiti okoliša predstavlja gotovo trećinu ukupne pravne stečevine EU. Pravna stečevina u sektoru okoliša, odnosno Poglavlje 27, i politika okoliša EU su bazirani na preventivnom djelovanju i integrisanju zaštite okoliša u ostale politike”.

Via Dinarica u našoj zemlji

O specifičnostima projekta Via Dinarica u našoj zemlji razgovarali smo s Boženom Kaltak, menadžericom projekta Via Dinarica pri UNDP-u.

“Dosadašnji dio realizacije projekta Via Dinarica u našoj zemlji možemo ocijeniti kao izrazito pozitivan. Na početku bih podsjetila da je projekt Via Dinarica platforma za održivi razvoj turizma i lokalni ekonomski rast koji povezuje sedam država Dinarskog gorja, od Slovenije na sjeveru, do Srbije, Kosova i Albanije na jugu. Srce ove mega-staze, slične Via Alpini i Apalačkoj stazi, je u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Cilj ovog projekta, vrijednog 1,5 miliona dolara je uspostavljanje koridora Via Dinarica sa njegove tri glavne staze: bijela, zelena i plava staza”, napominje naša sagovornica.

Projekt je već dao konkretne rezultate pa Božena Kaltak iz UNDP-a kaže: “Od dosadašnjih rezultata izdvojila bih aktivnosti koje su realizovane u okviru četiri projektne komponente, a odnose se na procjenu i mapiranje Via Dinarica staza u BiH, unapređenje turističke infrastrukture i jačanje kapaciteta pružatelja turističkih usluga duž staza, promoviranje i jačanje identiteta Via Dinarice u BiH i inozemstvu te podršku u uspostavi partnerskih mreža i jačanje saradnje među svim relevantnim akterima duž staza Via Dinarice u BiH, kao i sa višim organima vlasti”.

Kaltak još ističe da je sam projekt Via Dinarica značajno utjecao na lokalni razvoj naših ruralnih krajeva i to tako što je pružio snažan doprinos u razvoju lokalnih zajednica i malih poduzetnika u tim krajevima.

“Polazimo od toga da koridor Via Dinarica sa svoje tri glavne staze – bijelom, zelenom i plavom – predstavlja svojevrstan turistički proizvod lokalnih zajednica koje tu žive i njime upravljaju i koji osigurava održive prihode širokom spektru aktera. U okviru projekta dodijeljeni su mali grantovi putem javnih poziva, koji su doprinijeli unapređenju turističke ponude na koridoru Via Dinarica. To se odnosilo na unapređenje infrastrukture turističkih objekata (planinarskih domova, kuća i skloništa) i usluga smještaja na principu noćenja s doručkom (bed and breakfast) duž bijele staze Via Dinarice. Također, podržane su i organizacije koje nude usluge u oblasti avanturističkog, rekreativnog i turizma u prirodi duž bijele i zelene staze Via Dinarice”, kaže naša sagovornica.

Nedavno je 14 planinarskih udruženja iz cijele BiH dobilo bespovratna sredstva za obnovu planinarskih objekata duž zelene staze Via Dinarice, a planirani su i javni pozivi za dodjelu malih grantova za daljnje unapređenje turističke ponude na stazama Via Dinarice. Sve te aktivnosti, realizovane u okviru pojekta Via Dinarica, pozitivno su utjecale na lokalni razvoj ruralnih krajeva u BiH.

U tom kontekstu Via Dinarica predstavlja veliki potencijal za razvoj lokalnih zajednica i malih poduzetnika u Bosni i Hercegovini, kao i u svim zemljama regije koje povezuje koridor Dinarida i zbog toga bi trebali iskoristiti te potencijale, kako dodaje Kaltak i pozitivna iskustva realizacije projekta u našoj zemlji, da unaprijedimo turističke usluge duž sve tri staze, putem razvoja eko turizma, i tako učinimo Via Dinaricu samoodrživom. A putem realizacije ovog projekta Via Dinarica će se dalje razvijati u regionalnu turističku destinaciju i time povećati konkurentnost BiH u oblasti turizma u prirodi.

Dragulj Evrope

“Kao pozitivna iskustva tokom provedbe projekta Via Dinarica u našoj zemlji posebno bih istakla činjenicu da je Via Dinarica globalno prepoznata kao regionalna turistička destinacija koja nudi prvoklasne mogućnosti za posjetitelje željne avanture i uživanja u brojnim aktivnostima u prirodi, kao što su planinarenje, biciklizam, skijanje, fly-fishing, vožnja kajakom, rafting i speleološke aktivnosti”, zaključuje Kaltak.

Osim toga, nudi se obilje mogućnosti da se istraži tradicionalni stil življenja ruralnih dijelova BiH, što dodatno privlači turiste koji žele upoznati BiH iz jednog novog, pozitivnog ugla – kao destinaciju koja predstavlja neistraženi prirodni dragulj Evrope. Svakim danom Via Dinarica prelazi državne i regionalne okvire i postaje inicijativa koja je prepoznata na globalnom nivou, o čemu svjedoče i brojni medijski naslovi u eminentnim svjetskim magazinima i na turističkim portalima, kao što su National Geographic, Vogue, Independent i Lonely Planet Travel News, koji promoviraju Via Dinaricu kao vrhunsku svjetsku turističku destinaciju. Vougue tako naprimjer ističe Via Dinaricu kao jedno od najboljih mjesta u svjetu za medeni mjesec parova koji preferiraju aktivnu zabavu i boravak u prirodi.

Leave a Reply

Your email address will not be published.