Proizvodnjom polenovog praha širi porodični posao

Ideja o proizvodnji polenovog praha donijela je Nataši Trninić iz Gradiške nagradu za najbolji poslovni plan iz domena ženskog preduzetništva u ruralnim područjima u okviru takmičenja koje je organizovao Centar za ekonomski i ruralni razvoj – CERD krajem 2016. godine.

“Osnovne informacije o CERD-ovom projektu sam vidjela na internetu, te sam se odlučila okušati i u tom polju. Poslala sam svoj poslovni plan koji je glasio “Proizvodnja, sušenje i plasman polenovog praha“” Poslovni planovi drugih žena su bili odlični, te se nisam nadala pobjedi. Za polenov prah sam se odlučila, jer tržište nije zasićeno ovim proizvodom i jedva se uspiju zadovoljiti potrebe na banjalučkoj regiji, a kamoli na nivio entiteta ili države. Polenov prah ću plasirati kao zrnca u sušenom stanju, polen u medu, ili kompleks med polen propolis i mliječ”, kazala nam je Nataša.


Sestra i brat u porodičnom poslu

Polen, prirodni lijek

Nataša navodi brojne koristi polena na ljudski organizam. Polen pozitivno utiče na varenje, jačanje apetita, povećanje procenta hemoglobina u krvi, povećava otpornost organizma na infekcije, te na održavanje psihičke ravnoteže i pomaže pri fizičkoj i umnoj preumorenosti.

Od ražene slame izrađuje stare košnice trnke

“Moja porodica se već bavi proizvodnjom, tačnije sakupljanjem polenovog praha, pa sam išla na proširenje proizvodnje. Trenutno sam apsolvent Poljoprivrednog fakulteta u Banjoj Luci, a želja mi je da nastavim porodični posao i da postanemo brend na domaćem, a kasnije i na inostranom tržištu. Kako uvijek kažem, imam temelj proizvodnje zašto ne bih izgradila sprat?”, dodaje ona.

Nataša je prikupila svu potrebnu opremu za realizaciju plana, te se polako priprema za sakupljanje polena. Prve proizvode očekuje oko aprila u zavisnosti od vremena i cvjetanja voća.

U posao s pčelama i pčelinjim proizvodima uključena čitava porodica

Porodično gazdinstvo, pčelinjaci “Kraljica”, se nalazi u Novoj Topoli, ali pčelinjaci su smješteni u Potkozarju. Posjeduju 3 pčelinjaka, 2 su stacionirana, a jedan seleći. Stacionirani pčelinjaci su prijavljeni u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i imaju lokacione brojeve.

“Pčelarstvom se bavimo 20 godina. Otac je prvi započeo, pa su se vremenom i ostali članovi porodice priključivali. Sve proizvode prodamo na domaćem tržište, a od proizvoda imamo: med, polenov prah, propolis, matičnu mliječ, rojeve, matice, razne meleme sa matičnom mliječi i sa ljekovitim biljem, likere, mješavine meda i voća”, nastavlja.


Polenov prah, zrnca u sušenom stanju

Natašin otac, Predrag Trninić, plete i stari tip košnice trnke ili pletare.

Prirodnim medom iz BiH nije dovoljno pokriveno ni domaće tržište

Bosna i Hercegovina, kao zemlja s velikim prirodnim bogatstvima i biološkom raznolikošću, ima sve uslove za snažan razvoj pčelarstva.

“Usprkos velikom potencijalu kojim raspolažemo, pčelarstvo je na toliko niskim granama da ga gotovo i ne možemo nazvati industrijom. Prirodnim medom vrhunskog kvaliteta iz košnica širom BiH nije dovoljno pokriveno ni domaće tržište, stoga je ono preplavljeno uvoznim proizvodima, a izvoz bh. meda bilježimo u statistički neznatnim ciframa. Poredeći troškove koji iziskuju proizvodnju meda, iznos podsticaja (4.5KM po košnici) je neprimjetan da bi omogućio pčelarima da budu konkurentiji na domaćem i inostranom tržištu”,objašnjava.

Pčelinjaci “Kraljica” imaju dobru saradnju sa pčelarima u BiH i član su Udruženja “Amorfa” iz Gradiške gdje se tokom godine organizuju razna predavanja i posjete drugim udruženjima, te obilazak pčelara po Hrvatskoj Srbiji i Sloveniji.

Leave a Reply

Your email address will not be published.