Sve veći interes stranih turista za odmor u bh. selima

Bosna i Hercegovina sve više privlači turiste koji svoj odmor žele provesti na selima u ruralnim područjima naše zemlje. Iz udruženja Alterural, koji se bavi razvojem ruralnog turizma u BiH, navode da su za ovu oblast najviše zainteresirani turisti iz Skandinavije.

Tako recimo Skandinavci tijekom desetodnevnog boravka u BiH odlučuju da pola tog vremena provedu u selima na Bjelašnici i drugim planinama, posjete etno selo kod Konjica, probaju domaću hranu i čari raftinga.

”U zadnjih nekoliko godina imamo veliki bum u ovoj oblasti”, kaže za Akta.ba Boris Trogrančić, službenik za komunikacije udruženja Alterural, koji dodaje da podaci Svjetske turističke organizacije predviđaju da će BiH do 2020. godine imati treću najveću stopu rasta turizma u svijetu te da će to utjecati i na oblast ruralnog turizma.

Pozitivnim ističe da su domaćinstva sve više počela prepoznavati šansu u ovoj oblasti pa tako u posljednjih par godina imamo sve veći broj broj etno sela u BiH kao i porast seoskih gazdinstava koja se bave ruralnim turizmom.

”Raste svijest o ruralnom turizmu. Ljudi sve više uviđaju važnost razvoja čitave jedne mikro turističke destinacije. Svjesni su koliko je bitno da destinacija ima sveobuhvatnu ponudu. Bitno im je da destinacija pored smještaja ima sadržaj, da postoje organizirane turističke ture, vodiči, ponuda domaće hrane. Sve ovo pokazuje da se stanje popravlja”, kaže on.

Kao jedan od najvećih problema za razvoj ove oblasti ističe nepostojanje zakonskog okvira koji regulira oblast ruralnog turizma u BiH.

”To je jedna barijera koja koči razvoj ove oblasti”, navodi on.

Govoreći o potencijalima ističe da čitav Balkan, sa svojim brdskim krajolikom, klimom koja daje mogućnost za posjete tijekom ljetnje i zimske sezone, ima potencijal za razvoj ovog turizma.

Dobra iskustva u ovoj oblasti imaju Slovenija i Hrvatska. Jedan od razloga je što je ova oblast kod njih zakonski regulirana te postoje određene olakšice za seoska domaćinstva koja se bave ruralnim turizmom.

Jedna od njih je što se seosko domaćinstvo može postojati kao takvo bez da se mora registrirati kao restoran ili kompanija te imaju neka minimalna davanja prema državi koja im s druge strane daje i poticaje.

”Kod nas seosko domaćinstvom, ako želi prodavati domaću hranu, mora se registrirati kao restoran ili neki drugi poslovni subjekt, a oni to nisu. To je prava kočnica u razvoju ove oblasti”, kaže Trogrančić.

Jedna od prepreka u razvoju ruralnog turizma u BiH je i tzv. ruralni egzodus koji je kod nas, u posljednje vrijeme, sve izraženiji zbog odlaska mladih u inozemstvo.

Navodi da je u jednom selu pokraj Fojnice bilo nekoliko obitelji koje su  razvijale ruralni turizam na ovom području, od gastronomske ponude tj. domaće hrane i izleta do Prokoškog jezera pa do smještaja. No, sada se broj stanovništva sa 100-tinjak spustio na oko  50 i sada su tamo ostali stari, dok su mladi otišli u Njemačku.

Smatra da su ovo su poražavajuće statistike oko kojih se trebamo zabrinuti i nastojati spriječiti odlazak mladih upravo poticanjem razvoja ove oblasti.

Izvor: Akta.ba