„Okrugli sto – Hercegovači koridor bilja i meda“

Događaj: „Okrugli sto – Hercegovački koridor bilja i meda“, u sklopu projekta za razvoj međunarodnog turističkog koridora Hercegovine i zaštitu okoline u Bosni i Hercegovini

Datum: 19.02.2015.

Predavač: Masato Kuroda, stručnjak za razvoj turističkog proizvoda, udruženje „Jica“

http://www.jica.go.jp/english/

Predavanje je održano u amfiteatru Univerziteta za poslovne studije, u Banjoj Luci. Pored brojnih studenata, bili su prisutni i predstavnici državnih institucija – Turistička organizacija Republike Srpske i Ministarstvo trgovine i turizma.

Uvodnim predavanjem Doc. dr Marije Knežević, dekana Fakulteta za turizam i hotelijerstvo, iznešeno je nekoliko bitnih informacija i sugestija, vezanih za trenutno stanje u turizmu u Republici Srpskoj i BiH i kako bi se to stanje moglo u budućnosti unaprijediti. Broj turista iz godine u godinu raste – 2014. ih je za 4,7% bilo više nego 2013. godine. Ključ za dalji razvoj turizma je regionalizacija turizma, odnosno da turizam ne poznaje granice naših država, pošto turiste zanimaju destinacije. Zbog toga bi bolja međusobna saradnja turističkih organizacija na prostoru bivše Jugoslavije, sigurno doprinijela boljem razvoju turizma. Spomenut je i dogovoren projekat „Jadransko-jonski region“, u koji su uključene Slovenija, Hrvatska, BiH, Crna Gora, a po njenom mišljenju bi trebalo uključiti i Srbiju, zbog velikog turističkog potencijala, prije svega seoskog i avanturističkog turizma. Ovim projektom je predviđeno da se pomoću stranih ulaganja, izgradi dodatna mreža autoputeva u navedenim državama, radi bolje povezanosti i lakše dostupnosti atraktivnih lokacija. Takođe, kao primjer negativne prakse je navedena zabrana prolaska turističkim autobusima kroz centar Banja Luke.

Predavanje je nastavio gospodin Masato Kuroda. Vlade Japana i Bosne i Hercegovine su usaglasile saradnju na projektu za razvoj međunarodnog turističkog koridora Hercegovine i zaštitu okoline u Bosni i Hercegovini. Ovaj projekat se sastoji iz tri dijela:

  1. Nova cirkulacija turističke rute „Hercegovački koridor bilja i meda“,
  2. Nova poslovna prilika za mlade ljude „Korištenje lokalnih resursa“
  3. Regionalni poveznički centri „Michioeki“

Prvi dio projekta se odnosi na proširenje turističke rute, na području Hercegovine. Naime, godinama postoji ustaljena praksa kod inostranih turista, koji dođu u Split, Dubrovnik, ili Kotor. Nakon obilaska ovih gradova, odlaze do Počitelja i Mostara, a zatim se istim putem vraćaju nazad. Ideja ovog projekta je da se napravi takozvani hercegovački krug, odnosno, da ovi turisti mogu obići i Trebinje, Ljubinje, Stolac, Ljubuški i Grude.

Kroz navođenje primjera proizvodnje divlje svile u Indoneziji i brendiranja odjeće, nakon čega se razvio i seoski turizam Indonezije, Kuroda je objasnio analogiju ovog razvoja. Prvo je otkriven insekt kao prirodni resurs, zatim je izvršeno pošumljavanje na širokoj teritoriji, da bi se povećala proizvodnja zlatne čahure od koje se pravi svila. Nakon toga su seoske zajednice uključene u proizvodnju, zaposleno je mnogo ljudi. Proizvođač odjeće „Garuda Indonesia“ je postao svjetski poznat, ali je zadržao lokalnu proizvodnju, čime je zadržao pravo na visoku cijenu proizvoda, izvan svjetskog tržišta, zbog jedinstvene sirovine (zlatna svila je rijetka). Vremenom se upravo zbog ovog proizvođača razvio i turizam Indonezije, pošto su mnogi imućni ljudi širom svijeta, poželjeli da kupe odjeću baš u Indoneziji i da ujedno obiđu čitav proces proizvodnje sirovina. Nakon toga se razvio i seoski turizam.

S tim u vezi, potrebno je da se identifikuju i razumiju karakteristike prirodnih potencijala i nus-proizvoda, karakterističnih za neko područje. Kuroda je naveo primjer Hercegovine i širokih mogućnosti za razvoj ideja za neki proizvod. Vodeći biljni proizvodi u Hecegovini su ljekovito bilje, vinova loza i smokve. Pored brojnih ideja do kojih je došao, spomenućemo samo neke. Prva je sladoled sa ukusom ljekovitih biljaka Hercegovine i kolačići u obliku tradicionalnih motiva Hercegovine (konkretno grb Trebinja – paunovi, stećci, itd., koji se služe uz kafu, promovišu i prodaju), čaj od smokvinog lista… Samljeveno, suvo, ljekovito bilje daje jedinstven ukus sladoledu i kolačima, što može biti jedinstvena ideja, s obzirom da takvi sladoledi nigdje ne postoje. Ovo se odnosi i na proizvodnju meda, duvana i sl. Potrebno je, dakle, da se razvije seoska proizvodnja lokalnih prizvoda, koji će biti zanimljivi za turiste (posjećivanje proizvodnje, hajking ture, biciklističke ture) – koncept „seoski život / proizvodi na jednom mjestu“. Kreativna ideja i jedinstven proizvod su ključ ovog koncepta, nakon čega slijedi povezivanje pojedinačnih proizvođača i razvoj turizma.

Posljednja faza je izgradnja manjih objekata, u kojima bi se putnicima na ovoj hercegovačkoj ruti, pored parkinga i toaleta, ponudili isključivo proizvodi iz lokalne proizvodnje (prije svega prehrambeni artikli). Jedna takva probna stanica je napravljena u Ljubinju. Ovaj koncept je u Japanu uveliko zaživio i nazvan je „Michinoeki“. Bitan detalj kod ovoga je da je država Japan napravila brojne administrativne olakšice za lokalne zajednice prilikom izgradnje ovog sistema. S tim u vezi, gospodin Kuroda je naveo da je upravo komplikovana i spora administracija kod nas, jedan od glavnih problema za efikasniju realizaciju ovakvih projekata.

 

Nemanja Jungić

Banja Luka, 21.02. 2015.

Leave a Reply

Your email address will not be published.